- Osnovni sud u Nišu neće više voditi krivični postupak protiv četničkog vojvode Branislava Vakića, koji je bio optužen za ugrožavanje sigurnosti posetilaca na projekciji antiratnog dokumentarnog filma „Albanke su naše sestre“, 2017. godine u niškom Media i reform centru
- Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE) piše da se u rešenju Suda navodi da je optužni predlog Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu odbačen jer Vakić boluje od teškog duševnog oboljenja zbog kojeg se leči u psihijatrijskoj bolnici
- Sud je na osnovu medicinskog veštačenja utvrdio da Vakić nije u stanju da prati dalji sudski postupak.
- Vakić je optužen za ugrožavanje sigurnosti okupljenih jer je sa šajkačom i kokardom na glavi, odeven u maskirnu uniformu, u Medija centru pretio građanima da će dovesti članove zabranjenog ultradesničarskog pokreta Obraz i „50 maskiranih koljača“
- Iako su policajci tvrdili da garantuju bezbednost svim učesnicima, organizatori su tada odlučili da odlože projekciju dokumentarnog filma, jer je jedna grupa sve vreme opstuirala projekciju ispred Medija centra
- Vakić je bivši funkcioner Srpske radikalne stranke, bio je republički i savezni poslanik u pet mandata, kao i predsednik Odbora za sport i omladinu Skupštine Srbije, pa čak i potpredsednik Odbora za bezbednost Skupštine Savezne Republike Jugoslavije

Osnovni sud u Nišu obustavio je krivični postupak protiv četničkog vojvode Branislava Vakića, koji je bio optužen za ugrožavanje sigurnosti posetilaca na projekciji antiratnog dokumentarnog filma „Albanke su naše sestre“, 2017. godine u niškom Media i reform centru.
Projekcija ovog filma je otkazana zbog niza incidenata koje su priredili Vakić u zgradi i ultradesničri ispred zgrade Medija centra,
Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE) piše da se u rešenju Suda navodi da je optužni predlog Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu odbačen jer Vakić boluje od teškog duševnog oboljenja zbog kojeg se leči u psihijatrijskoj bolnici.
Sud je na osnovu medicinskog veštačenja utvrdio da Vakić nije u stanju da prati dalji sudski postupak.
Vakić je optužen za ugrožavanje sigurnosti okupljenih jer je sa šajkačom i kokardom na glavi, odeven u maskirnu uniformu, u Medija centru pretio građanima da će dovesti članove zabranjenog ultradesničarskog pokreta Obraz i „50 maskiranih koljača“. Pojedini mladići iz Vakićevog društva, koji su sedeli pored njega u sali, zapretili su „Vučićevim obezbeđenjem“, dodajući da „oni znaju sa novinarima“.
-Ovde ne može da bude nikakva premijera. Uopšte nećemo da dozvolimo. Ovo ćemo da porazbijamo sve. Ovi vas čekaju dole, prebiće vas, bre, ljudi. Prebiće vas-rekao je Vakić, pored ostalog, u svojim skoro polusatnim pretnjama pred velikim brojem policajaca koji su obezbeđivali skup.
Vakić se tada pohvalio kako „nije verovao da policija toliko respektuje četnike“
Osim što su mu dozvolili da verbalno nasrće na ljude u sali, policajci su nekoliko puta zamolili Vakića da se smiri jer je narušenog zdravlja. Iako su policajci tvrdili da garantuju bezbednost svim učesnicima, organizatori su tada odlučili da odlože projekciju dokumentarnog filma, jer je jedna grupa sve vreme opstuirala projekciju ispred Medija centra.
U nekoliko navrata ka prozorima Medija centra su, po svedočenju prisutnih, letele i kamenice. Grupa je prepoznata kao grupa ekstremnih desničara koji su bili protiv projekcije filma, sa čijom sadržinom nisu ni bili upoznati, a među njima je bio i vođa ekstremističke „Srbske časti“.
Dokumentarac „Albanke su naše sestre“ govori o odnosima Kosova i Srbije iz ugla istorije, svakodnevice i budućnosti, a nakon projekcije trebalo je da govore koautor filma Darko Šper, protagonistkinja filma Nadežda Kostić i sociolog i aktivista Đokica Jovanović. Projekcija ovog filma odložena je i u Kraljevu, a videli su ga samo Beograđani u okviru festivala “Mirdita, dobar dan” koji je iste godine održan u prestonici sa puno napetosti.
Film su zajednički snimili i realizovali Nezavisno društvo novinara Vojvodine, BIRN Kosovo i forum ZFD, uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji. Autorima filma „Albanke su naše sestre“ 1. juna 2019. uručena je Nagrada festivala „Mirdita, dobar dan!“
Vakić je i ranije osuđivan pa je tako pred Opštinskim sudom u Nišu 1993. bio osuđen na uslovnu zatvorsku kaznu u trajanju od pet meseci zbog transporta oružja na nezakonit način. Takođe, Vakića je taj sud 2011. novčano kaznio 100.000 dinara zbog nasilja u porodici.
KO JE BRANISLAV VAKIĆ?
foto: Fejsbuk Branislava Vakića
Branislav Vakić je bivši funkcioner Srpske radikalne stranke, bio je republički i savezni poslanik u pet mandata, kao i predsednik Odbora za sport i omladinu Skupštine Srbije, pa čak i potpredsednik Odbora za bezbednost Skupštine Savezne Republike Jugoslavije.
On je januara 1991. godine izabran za potpredsednika Srpskog četničkog pokreta, a na ratnim područjima Hercegovine u maju 1992. godine, dobio je zvanje „četničkog majora“. Tokom 1993. godine, na Romaniji je, u manastiru Knežina, miropomazan i dekretom Vojislava Šešelja dobio je zvanje srpskog četničkog vojvode.
Vakić je 1993. godine u holu zgrade tadašnje Savezne skupštine nasrnuo na tadašnjeg potpredsednika Srpskog pokreta obnove Mihaila Markovića, kojem je polomio vilicu, što je dovelo do masovnih protesta opozicije i do sukoba policije i demonstranata, u kojima je poginuo policajac Milorad Nikolić, a povredjene su 32 osobe. Sukobi su završeni brutalnim hapšenjem i prebijanjem predsednika SPO-a Vuka Draškovića, njegove supruge Danice Drašković, kao i još nekoliko potpredsednika SPO-a. Ukupno je bila uhapšena 131 osoba. Vakić nikada nije odgovarao zbog fizičkog nasrtaja na Markovića.
Elektronske novine „Sandžak pres“ prenele su avgusta 2017. tekst o ratnim pohodima Vakića po istočnoj Hercegovini (Trebinje, Nevesinje, Ljubinje, Gacko, Bileća). U tekstu je citirana službena beleška Centra Resora državne bezbednosti Niš od 9. jula 1992. pod radnim naslovom „Ekstremizam u zemlji“, u kojoj se navodi da je Branislav Vakić zvani Atila u više navrata po istočnoj Hercegovini pljačkao bošnjačku imovinu i robu dovozio u Niš.
Dovozio je teretne automobile mostarskih registracija, a jednom prilikom dovezao se vozilom Elektrodistribucije Dubrovnik.