- Netržišno poslovanje aerodroma „Konstantin Veliki“, a pre svega ekstremno niske aerodromske usluge, urušavaju sistem vazdušnog saobraćaja Republike Srbije i doprinose nelojalnoj konkurenciji lou kost kompanija koje lete iz Niša prema Air Serbia, ocene su centralne vlasti u više zvaničnih dokumenata u koje je Medijska kutija imala uvid.
- Deo analitičara smatra da je mogući razlog zbog kojeg je Vlada Srbije „preporučila“ Gradu Nišu da prenese osnivačka prava i imovinu Niškog aerodroma na državu nedavna koncesija za Beogradski Aerodrom „Nikola Tesla“, koja „nalaže“ eliminisanje konkurencije.
- Aleksandar Vučić kaže da država ima obavezu da se „konsultuje“ sa koncesionarom za Beogradski aerodrom ukoliko godišnji broj putnika na Niškom aerodromu pređe milion, čime demantuje resornu ministarku Zoranu Mihajlović da ova koncesija „nema nikakve veze sa Niškim aerodromom“
- Udruženi sindikati Srbije „Sloga“ iznose sumnju da Vlada Srbije ima u planu osnivanje državnog preduzeća „Aerodromi Srbije“, koje bi objedinilo sve manje aerodrome u zemlji, a „služilo isključivo kao garant koncesionaru Beogradskog aerodroma da će u narednih 25 godina držati monopol u okviru usluga avio prevoza“
- Podaci APR-a i zvanični dokumenti o poslovanju Niškog aerodroma koje je nedavno usvojio Grad demantuju izjave Vučića i Mihajlović da je opstanak i razvoj Niškog aerodroma ugrožen
- Odluka kojom se Niški aerodrom poklanja Republici postaće konačna kada je usvoji Skupština grada. Sledeća sednica Skupštine zakazana je za 10. april

Netržišno poslovanje Aerodroma „Konstantin Veliki“, koje se pre svega ogleda u ekstremno niskim aerodromskim uslugama, doprinosi urušavanju sistema vazdušnog saobraćaja Republike Srbije, kao i nelojalnoj konkurenciji lou kost prevoznika koji lete iz Niša prema nacionalnoj kompaniji Air Serbia, ocene su centralne vlasti u dokumentima Vlade i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infastrukture, u koje je Medijska kutija imala uvid.
Deo analitičara smatra da je razlog zbog kojeg je Vlada Srbije „preporučila“ Gradu Nišu da prenese osnivačka prava i kompletnu imovinu Niškog aerodroma na državu- čime će uspostaviti potpuno kontolu nad njim, ne samo ovakav stav republičke vlasti prema njemu, već i nedavna koncesija za Beogradski Aerodrom „Nikola Tesla“. Nije isključeno da ova koncesija, zaključena između Vlade i francuske korporacije „Vinci Airport“, obavezuje državu da eliminiše konkurenciju u korist Beogradskog aerodroma, smatraju oni.
Centralne i gradske vlasti, pak, tvrde da je „preporučeno“ da se Niški aerodrom bez naknade prenese državi jer- uprkos pokazateljima o ozbiljnom intenziviranju saobraćaja i porastu putnika, on „nije komercijalno održiv“, a Grad Niš nema finansijsku snagu da obezbedi njegov opstanak i razvoj. Država želi da „brine“ o njemu jer je reč o strateški važnom aerodromu, koji je i alternativna vazdušna luka beogradskoj i ostalima u regionu, navode zvaničnici.
Ministarska Mihajlović: Ne možete pregovarti o novim linijama dok ja ne dam saglasnost
Aerodrom “Konstantin Veliki” doživeo je poslovnu ekspanziju od 2015. godine, kada su se za redovne linije iz Niša zanteresovale lou kost kompanije- najpre „Wizz Air“, a kasnije i „Ryanair“. Niški aerodrom im je ponudio izuzetno niske putničke takse- od svega tri evra, što je rezultiralo, takođe, izuzetno niskom cenom avionske karte do evropskih destinacija, koje su iznosile i samo deset evra. Ovakve cene usluga bile su jedan od ključnih razloga da aerodrom, koji je 2014. godine imao svega 1335 putnika, prošle godine uknjiži čak 331.582 onih koji su odlučili da lete preko Niša. Putnici su dolazili sa svih strana- juga Srbije, Kosova i Metohije, Bugarske, Makedonije, Vojvodine ili Beograda.
Jedna od najtransparentnijih indicija da će se država na ozbiljniji način umešati u naglo poboljšano poslovanje ovog aerodroma bila je izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića, s početka ove godine, da je „država dozvolila niškom aerodromu da se razvija iako oduzima putnike beogradskom“. Vučić je tada kazao da se za niški i dva druga lokalna aerodroma u Srbiji planira ograničenje broja putnika, bez preciziranja šta bi to sve moglo da znači.
Prema tvrdnjama Branislava Jovanovića, gradskog odbornika i nekadašnjeg predsednika gradske vlade, kao i izvora Danasa, početkom februara, a na sastanku „iza zatvorenih vrata“ u Nišu, resorna ministarka Zorana Mihajlović i njen pomoćnik Zoran Ilić jasno su kazali da se „postojeći ugovori sa lou kost kompanijama moraju aneksirati na način da utvrde više aerodromske takse“. Mihajlović je naložila gradonačelniku Darku Bulatoviću da „Niški aerodrom ubuduće ne može da objavi niti jednu novu liniju, niti da pregovara sa avio kompanijama dok ona i njeno Ministarstvo o tome ne budu obavešteni i ne daju saglasnost“.
Ilić je, kako navode Jovanović i pojedini učesnici sastanka, kazao da putničke takse od tri evra „nisu održive“, te da bi „trebalo da se podignu na najmanje šest evra“. Ministarka Mihajlović i Ilić su zamerili Niškom aerdromu i što su ovakve takse dogovorene bez konsultacija sa Ministarstvom.
Prema našim izvorima, ministarka je ocenila da je „ovaj problem“ inicirala samovolja direktora Regionalne razvojne agencije Jug Bojana Avramovića, koji je bez konsultacija sa Ministarstvom organizovao izradu i usvajanje „sporne“ ekonomske studije o poslovanju Niškog aerodroma, kao osnove za primenu izuzetno niskih cena aerodromskih usluga. Avramović i rukovodstvo aerodroma su, pri tom, bez znanja Ministarstva, vodili pregovore sa avio kompanijama, kazala je.
Mihajlović je zbog toga navodno pozvala gradonačelnika Bulatovića da ih „urazumi“, dodajući da bi oni, kada bi Republika bila nadležna, „bili odavno obrisani“.
Resorna ministarka je i nekoliko dana ranije potpisala i „mišljenje“ u kojem oštro kritikuje Studiju o održivosti i proširenje kapaciteta niškog aerodroma od 2017. do 2022. godine, koju je izradila Regionalna razvojna agencija Jug. U „mišljenju“ je ponovo kao poseban problem označila predlaganje izuzetno niske cene aerodromskih usluga „koje su niže od najniže cene iz konkurentskog okruženja“.
– Obaveza javnog preduzeća „Aerodrom Niš“ je da obezbedi profitabilno poslovanje u skladu sa tržišno stvorenim uslovima. U suprotnom, „Aerodrom Niš“ direktno urušava sistem vazdušnog saobraćaja Republike Srbije… Poslovanje ovog javnog preduzeća ekstremno niskim cenama podržava razvoj niskobudžetnih kompanija, koji je prepoznat kao nelojalna konkurencija Aer Serbia na linijama na kojima je ona već stabilizovala svoj rad – navodi se u „mišljenju“.
Prema Mihajlovićkinoj oceni, „istorijskom razvoju Aerodroma u Nišu u prethodne dve godine“, kako se inače navodi u toj Studiji, nisu doprinele niske cene već pre svega aktivnosti i investicije Vlade Srbije u taj aerodrom, koji se uprkos tome „konstantno obraća Vladi i Gradu Nišu za pomoć“.
– Jednostran pristup politici vođenja javnog preduzeća („Aerodrom Niš“), bez potrebnih konsultacija i zajednički formirane politike, može izazvati poremećaje na domaćem tržištu, naneti materijalnu štetu, ali i dovoditi u pitanje buduće odnose među subjektima vazdušnog saobraćaja- navodi se u „mišljenju“, bez preciziranja koji su to „budući odnosi“ ili „subjekti“.
„Vlada Srbije je u poslednje tri godine u Niški aerodrom uložila 3,5 miliona evra“
U svojim kasnijim istupanjima, posebno nakon otpočinjanja građanskih protesta u Nišu, isprovociranih odlukom Gradskog veća da se Niški aerodrom pokloni Republici, ministarka Mihajlović nije iznosila kritike ove vrste. Ona je insistirala da je ključni motiv za stavljanje aerodroma pod kontrolu države briga za njegov opstanak, koji će biti ugrožen ukoliko bude ostao u ingerenciji grada.
Prema njenim tvrdjama, Vlada Srbije je od 2014.godine u ovaj aerodrom uložila više od 3,5 miliona evra, koji je zahvaljujući tome povećao broj putnika 250 puta.
– Smešno mi je kad slušam neke kvazipolitičare, poput Zorana Živkovića i drugih, koji govore kako je Grad nešto poklonio Vladi. Neće niko da uprti na leđa aerodrom i odnese ga iz Niša, aerodrom ostaje u Nišu i mi ćemo nastaviti da ulažemo u njega i da ga razvijamo, kao što smo radili u prethodne tri godine- kazala je ona.
Ona je još kazala da će se aktuelna Vlada „i dalje ’mešati’ u svoj posao i neće dozvoliti da Niški aerodrom, koji je važan za Niš, Srbiju i za čitav region jugoistočne Evrope, propadne, niti da mirno gleda kako Nišlije umesto svog aerodroma koriste sofijski“.
– Najmanje pet do 10 miliona evra potrebno je dodatno da se uloži u infrastrukturu da bi aerodrom opstao- rekla je ona, uz tvrdnju da Niški aerodrom „trenutno prihoduje oko 60 miliona dinara, te ne može da isplati ni plate, za koje je potrebno oko 110 miliona dinara”.

Mihajlović je na konferenciji za novinare u Nišu najavila da će na Niškom aerodromu ostati svi ugovori sa avio-prevoznicima, kao i da neće biti promenjene niske cene avio-karata i putničke takse. Na televiziji Belle amie, na kojoj je gostovala posle konferencije, obećala je i da će nacionalna kompanija Aer Serbia „do kraja godine najverovatnije leteti sa Niškog aerodroma“.
Ministarka je odbacila tvrdnje da odluka Gradskog veća Niša da imovinu aerodroma prebaci na Republiku ima veze sa koncesijom za Aerodrom “Nikola Tesla” i dodala da će „to bi jasno svima kada taj ugovor uskoro bude objavljen“.
Prema njenim rečima, poklanjanje Niškog aerodroma državi, kako je kazala, „nema nikakve veze sa koncesijom za Beogradski aerodrom“ , a Niški aerodrom se „ni na koji način ne pominje“ u ugovoru o koncesiji.
Vučić negirao izjavu resorne ministarke da koncesija za Beogradski aerodrom nije u vezi sa niškom vazdušnom lukom

Samo nekoliko sati kasnije, i 250 kilometra dalje, na konferenciji za novinare u Beogradu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić doveo u sumnju ovakvu Mihajlovićkinu izjavu.
On je, govoreći o ovoj koncesiji, kazao da je Niški aerodrom ograničen na milion putnika i da kada dostigne tu cifru država „ima obavezu da se konsultuje“ sa koncesionarom Beogradskog aerodroma, francuskom korporacijom Vinci Airports.
Ocenio je da do toga neće doći u skorijoj budućnosti, pošto je prognoza da, ako država počne da “radi i upravlja”ovim aerodromom, on do 2027. može da dostigne oko 774.000 putnika, dok bi milion onih koji lete iz Niša moglo da bude tek 2031. godine.
On je najavio da će, kako je kazao, država Srbija uložiti 20 miliona evra u unapređenje rada Aerodroma Niš“, ponavljajući zvanične ocene da „grad Niš nije u stanju da sam upravlja arodromomi omogući njegov dalji razvoj“.
Predsednik Srbije je, takođe, kazao da „država ne mora da preuzme u vlasništvo Niški aerodrom ’Konstatin Veliki’, ali da u tom slučaju Grad Niš ne traži novac za njegovu modernizaciju”.
– To ću preporučiti premijerki Ani Brnabić. Hoćete da Niš upravlja aerodromom, nema problema, samo nemojte da tražite pare za investicije. Znam da bi već posle mesec dana „rekli da su se šalili“- kazao je Vučić, ocenjujući da su protesti Nišlija zbog Niškog aerodroma „primer najtežeg i najgoreg licemerja“.

Dodatnoj konfuziji o motivima i okolnostima besplatog preuzimanja aerodroma od strane države doprineo je i gradonačelnik Niša Darko Bulatović, koji je ocenio da broj putnika koji koristi Niški aerodrom, a koji je veoma porastao, „nema mnogo veze sa poslovanjem aerodroma“.
– I ti dobri pokazatelji i rezultati koji su vezani za broj linija i broj putnika i uopšte avio-saobraćaj, stvorili su sliku: “šta sada radite sa tako dobrim i uspešnim (aerodromom)” – rekao je Bulatović na jednoj niškoj televiziji.
On je, takođe, ocenio da Grad Niš zapravo i „nije vlasnik aerodroma“ jer nije izvršio obaveze u roku iz ugovora zaključenog između Ministarstva odbrane i Grada 2010., koje se tiču isplate 175 hektara zemljišta u blizini aerodroma.
– Pošto ugovornu obaveznu nismo izvršili, ne možemo biti ni vlasnici aerodroma, pa time ne možemo ništa ni pokloniti – zaključio je Bulatović.
On je dodao da je upravo ovaj „štetni ugovor“, za čije je zaključivanje prozvao predhodnu vlast, isprovocirao prenos osnivačkih prava i kompletne imovine aerodroma “Konstantin Veliki” sa grada Niša na državu.
Ovaj ugovor, koji je objavila Nacionalna koalicija za decentralizaciju, ne sugeriše bilo kakvu obavezu te vrste, a jedina obaveza koja se tiče Niškog aerodroma je korišćenje njegovih delova, pre svega instalacija, od strane Vojske Srbije.
Sumnje u motive države da preporuči Nišu da joj pokloni Aerodrom

Mladen Jovanović, predsednik Upravnog odbora Nacionalne koalicije za decentralizaciju, vidi kaoozbiljan problem činjenicu da još uvek nisu objavljeni podaci iz ugovora o koncesiji za aerodrom „Nikola Tesla“, što budi „opravdanu sumnju“ da je Niški aerodrom stavljen pod potpunu kontrolu države kako ne bi bio konkurencija tom aerodromu.
– Mi možemo opravdano da sumnjamo da je privatni interes te strane korporacije stavljen iznad javnog interesa građana Niša i Srbije. Jedan javni resurs je olako prenet državi, a da pri tom, koliko nam je poznato, ne postoje bilo kakve ekonomske procene o efektima takve odluke- kaže Jovanović.
Prema njegovom mišljenju, „posebno je loše“ što se Niški aerodrom prebacuje u svojinu države bez ikakvog uključivanja javnosti- posebno one stručne, u taj važan javni posao. Veliki je problem i što se ne znaju detalji posla, niti koje će biti obaveze države.
– Nije jasno zašto je država uzela kompletnu imovinu Niškog aerodroma, odnosno Grada Niša, a nije oduzela zemljište, odnosno imovinu grada Beograda za, recimo, projekat „Beograd na vodi“, u koji investira više nego značajna sredstva, daleko veća od ovih za Niški aerodrom- kaže Jovanović.
Profesorka Ekonomskog fakulteta u Nišu Tamara Milenković Kerković se pita i zašto država nije „prisvojila“, recimo, Nišku deponiju ili nišku JKP Gorica, koje su u dubiozi, već je poželela da besplatno dobije Niški aerodrom, koji beleži poslovni rast.
– U Privrednom pravu kojim se bavim se zna: nema ugovora o poklonu u javnoj upravi ili privredi bez malverzacija- zaključuje ona.
Udruženi sindikati Srbije „Sloga“ su, pak, izneli konkretnu sumnju da Vlada Srbije ima u planu osnivanje državnog preduzeća „Aerodromi Srbije“, koje bi objedinilo sve manje aerodrome u zemlji, a koji bi se bavili lou kost saobraćajem.
– Zbog čitave tajnosti oko ugovora o koncesiji beogradskog Aerodroma „Nikola Tesla“ opravdano sumnjamo da će to državno preduzeće služiti isključivo kao garant koncesionaru da u narednih 25 godina drži monopol u okviru usluga avio prevoza putnika i robe- navodi „Sloga“.
APR i zvanična gradska dokumenta demantuju predsednika Vučića i ministarku Mihajlović
Zvanični podaci i dokumenta vezana za ovaj Aerodrom, pak, u priličnoj meri negiraju tvrdnje zvaničnika da su najvažniji razlog za njegovo besplatno preuzimanje” problemi njegovog opstanka i razvoja”.
Prema podacima Agencije za privredne registre, Niški aerodrom je tokom 2013. i 2014. godine zabeležio gubitke, od 8,3 miliona, odnosno 31,6 miliona dinara, ali je i pre i posle toga bio u “plusu”. Aerodrom je, tako, 2011. godine uknjižio dobit koja je bila veća od 63 miliona dinara, 2012.- 1,3 miliona dinara, 2015.- 46,3 miliona dinara, a 2016.- 28, 4 miliona dinara.
Takođe, samo par meseci pre nego što su Vlada Srbije i Gradsko veće Niša usvojili odluke koje predstavljaju osnov za njegovo ustupanje državi bez naknade, najviši gradski organi doneli su više dokumenata u kojima se ne navode njegovi bilo kakvi ekonomski problemi, već prilično ambiciozni razvojni i investicioni planovi. U tim dokumentima se ne pominje mogućnost promene vlasništva ili načina poslovanja aerodroma.
Skupština grada je, tako, 27. decembra prošle godine dala saglasnost na Program poslovanja javnog preduzeća Aerodrom Niš za 2018. godinu, u kojem se planira da se do kraja te godine broj putnika poveća sa sadašnjih 331.582 na čak 500.000. U Programu poslovanja se planiraju prihodi od 330.008.091 dinar, dobit od 2.222.204 dinara i investicije od 85.165.000 dinara. U tom dokumentu se planira i „povećanje broja letova do različitih evropskih gradova, proširenje kapaciteta u pružanju usluga, nabavka dodatne oprema za opsluživanje vazduhoplova, unapređenje tehničke opremljenosti putničkog i carinskog terminala i podizanje nivoa bezbednosti“.
– Javno preduzeće Aerodrom Niš se u odnosu na druge aerodrome na tržištu, pokretanjem redovnog niskotarifnog saobraćaja, prvi put od svog osnivanja pozicionira kao faktor na tršištu vazdušnog saobraćaja, te direktno utiče na opslužna područja svih ostalih aerodroma u okruženju- konstatuje se u Programu poslovanja.
U Dugoročnom planu poslovne strategije javnog preduzeća Aerodrom Niš za period 2017-2027, koji je Gradsko veće usvojilo 22. januara ove godine, do kraja roka na koji je plan donet predviđa se dobit od 585 miliona dinara i povećanje putnika na 770.000. Prioriteti u tom periodu biće, kako se navodi, otvaranje novih avio linija niskotarifnih, tradicionalnih i kargo avio kompanija, povećanje ukupnog broja avio letova u regionu u cilju povezivanja južne i istočne Srbije sa Evropom, ponuda kvalitetnih usluga po ekonomski povoljnim usklovima za putnike i kompanije, proširenje pristanišne zgrade, izgradnja novog tornja, nabavka nove opreme, unapređenje kontrole letenja, povećanje kargo saobraćaja, izgradnja hangara za skladištenje robe…
– Javno preduzeće Aerodrom Niš će doprineti razvoju vazdušnog saobraćaja i biti pokretač ukupnog ekonomskog razvoja grada Niša, istočne i južne Srbije, sa kvalitetom i efikasnošću kojom će biti konkurentan aerodromima u regionu. Intenziviranjem vazdušnog saobraćaja aerodrom će biti najznačajniji most povezivanja evropskih gradova i regija sa privredom i turizmom grada Niša i ovog dela Balkana- navodi se u ovom dokumentu.
Gradsko veće Niša je, takođe, 27. februara ove godine usvojilo i odluku kojom se povećava osnovni kapital ovog javnog preduzeća za 32 miliona dinara.
Skupština grada sa „krnjim“ dnevnim redom
Isto Gradsko veće je, pak, samo mesec dana kasnije, 30. marta, na preporuku Vlade Srbije, odlučilo da se sva imovina niškog aerodroma „Konstantin Veliki“ prepiše i poverava državi Srbiji na upravljanje.
Ovakva odluka pokrenula je spontane građanske proteste koji su počeli dan nakon njenog usvajanja, sa zahtevom da odbornici Skupštine grada ne usvoje odluku Gradskog veća, kao i da gradonačelnik Darko Bulatović i svi gradski većnici podnesu ostavke.
Proteste, koje je, inače, preko društvenih mreža zakazao Miloš Bošković, poslanik „Dosta je bilo“ koji je nedavno podneo ostavku, podržao je Udruženi pokret slobodnih stanara. Na poklanjanje aerodroma oštro su reagovali i DS, Pokret slobodnih građana, DJB, Nova stranka, kao i opozicioni poslanici iz Niša.
Odluka kojom se Niški aerodrom poklanja Republici postaće konačna kada je usvoji Skupština grada. Sledeća sednica Skupštine zakazana je za 10. april, a u dnevnom redu koji je dostavljen medijima ne nalazi se tačka sa ovom temom. Dnevni red Skupštine može se izmeniti do same sednice.
„Pomoć“ države
Aerodrom „Konstantin Veliki“ je otvoren 2003. zahvaljujući donaciji Norveške, kojom je rekonstruisan nakon NATO bombardovanja 1999.
Tri godine kasnije, nakon raspada državne zajednice SCG, tadašnje državno rukovodstvo nije dozvolilo „Montenegro Airlines-u“ da registruje ćerku kompaniju „Master Airways“. Iste godine pregovori rukovodstva ovog aerodroma sa „Ryanair-om“, kako bi ta kompanija došla u Niš, „spečeni su da se ne bi ugrozili interesi nacionalnog avio-prevoznika „JAT Airways-a“.
Nacionalni prevoznik je 2007. zvanično najavio razvoj daljeg saobraćaja iz Niša, sa tri nove linije ka Nemačkoj i Austriji, ali to nikada nije realizovao, uz obrazloženje da „nije rentabilno“. Dve godine kasnije JAT je odustao i od jedine linije do Ciriha, uz isto obrazloženje. Ni novi nacionalni prevoznik Aer Srbija ne leti iz Niša.
Zamolio bih dobrogGospoda Boga da pomogne, te da Niški Aerodrom ima 1 000 000 putnika koliko u ovoj godini, ega se poslovni ljudi koji su koncesionirali Teslu, naljute i uvrede te raskinu ugovor, i da nam se serbski aerodrom vrati Srbiji.
a sto lepo ne kazete da hocete da zatvorite niski aerodrom jer tako zeli koncesionar koji je vlasnik i beogradskog i pristinskog … prodacete nas da bi siptarski aerodorm radio ??? nece da moze rodjace :))))))))