More

    NOVI ZAKON O AGENCIJI ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE KASNI DVE I PO GODINE, A NACRT TOG ZAKONA OPET NE REGULIŠE SPREČAVANJE KORUPCIJE NA LOKALNOM NIVOU

    • Novi rok za usvajanje izmene Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije je  septembar 2018, a i on je probijen
    • U izveštaju Saveta za sprovođenje Akcionog plana za Poglavlje 23, koji je inače formirala Vlada Srbije, navedeno je da gradovi i opštine u značajnoj meri kasne sa usvajanjem LAP-ova i formiranjem Tela za praćenje primene LAP-a, koji su njihova obaveza predviđena Akcionim planom
    • Prema izveštajima jedinica lokalnih samouprava dostavljenim Agenciji, do 20. juna 2018. godine LAP- ove je od 145 gradova i opština usvojilo 77 (53 odsto)
    • Ovi izveštaji pokazuju i da je samo 14 gradova i opština formiralo tela za praćenje primene LAP-a , od kojih je samo četiri organizovano uglavnom u skladu s Modelom LAP-a Agencije za borbu protiv korupcije
    • Ni Nacrtom izmenjenog Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije nije predviđena obaveza jedinica lokalne samouprave da usvoje LAP i formiraju telo za praćenje primene LAP-a, niti sankcije za one koji ne ispune takve obaveze
    • Savet za sprovođenje Akcionog plana za poglavlje 23 i Agencija za borbu protiv korupcije nisu dovoljno posvećene sprovođenju Akcionog plana, a  jedinice lokalne samouprave nisu dovoljno posvećene ispunjavanju obaveza iz Akcionog plana i ne poseduju kapacitete za to, navodi se u analizi Nacionalne koalicije za decentralizaciju
    foto shuttersock

    Iako retki državni izveštaji, kao i nešto češća istraživanja nevladinog sektora, jasno ukazuju na ozbiljno kašnjenje u donošenju Lokalnih antikorupcijskih planova (LAP) i izboru nezavisnih Tela za praćenje primene LAP-a, kao i na niz drugih problema u tom značajnom procesu, u Nacrtu Zakona o sprečavanju korupcije se ne propisuje ovakva obaveza lokalnih samouprava i eventualne sankcije za njeno neizvršenje, a ni bilo kakva nadležnost Agencije za borbu protiv korupcije u toj oblasti.

    Nacrt Zakona o sprečavanju korupcije je, inače, novi naziv  za Nacrt Zakona o izmenama i dopunama postojećeg Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije. Usvajanje novog Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije predviđeno je kao aktivnost u Akcionom planu za poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava), a krajnji rok za to je početak trećeg kvartala 2016. godine. Kako taj zakon još nije usvojen, u ovom trenutku nadležne institucije kasne sa realizacijom te aktivnosti iz Akcionog plana skoro dve i po godine. U poslednjem izveštaju o sprovođenju Akcionog plana navedeno je da je ova aktivnost „gotovo u potpunosti realizovana“, a kao novi rok za usvajanje zakona predviđen je kraj trećeg kvartala 2018, što je takođe probijeno.

    Akcioni plan za Poglavlje 23 nalaže Agenciji izradu Modela Lokalnog antikorupcijskog plana za lokalne samouprave (Modela LAP-a), nakon što uradi Analizu uzroka i pojavnih oblika korupcije na lokalnom nivou. Akcioni plan nalaže skupštinama gradova i opština da usvoje svoje LAP-ove i obrazuju stalna radna tela za sprovođenje i praćenje LAP-a. Ovaj Akcioni plan usvojila je Vlada Republike Srbije u aprilu 2016. godine.

    Usvajanje i primena lokalnih antikorupcijskih planova u skladu je i sa jednim od ciljeva Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018. godine, usvojene 1. jula 2013. godine, koja takođe prepoznaje problem nepostojanja sistemske antikorupcijske politike na nivou jedinica lokalne samouprave. U Strategiji je navedeno da lokalni antikorupcijski mehanizmi „treba da obezbede transparentan rad organa teritorijalne autonomije, lokalne samouprave i njima podređenih javnih preduzeća, kao i transparentno kreiranje i trošenje budžeta i adekvatan odgovor civilnog društva i medija na korupcijske izazove“.

    facebook agencije za borbu protiv korupcije

    U aprilu 2017. godine, uz podršku  Stalne konferencije gradova i opština (SKGO), Agencija je donela Model LAP-a, u kojem je navedeno da je rok za usvajanje LAP-ova 30. jun 2017. godine. Mesec dana ranije u Beogradu je organizovana  diskusija o Nacrtu Modela kojoj su prisustvovali predstavnici lokalnih samouprava, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i organizacija civilnog društva. Javni uvid u Nacrt Modela sproveden je od 15. do 30. marta i Model je objavljen na veb-sajtu Agencije. Zainteresovana javnost je u ovom periodu mogla da dostavi komentare i sugestije na taj Nacrt.

    Agencija za borbu protiv korupcije „nema mehanizme i kapacitete“ da sistemski monitoriše usvajanje LAP-ova i formiranje lokalnih antikorucijskih tela

    Još u diskusiji o nacrtu Modela članovi Lokalnog antikorupcijskog foruma Niš (LAF), kao jedinog aktivnog nezavisnog tela za primenu i praćenje primene Lokalnog plana ta borbu protiv korupcije, koji je grad Niš usvojio još od 2011. godine, kao i Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), idejnog autora ovakvih planova i tela u Srbiji, predložili su da Agencija za borbu protiv korupcije monitoriše usvajanje i primenu LAP-ova i formiranje Tela za praćenje primene LAP-a (LAF-ova), pošto je taj deo procesa ostao bez sistemskog i ozbiljnog nadzora. Predstavnici Agencije su odgovorili da realizacija takvog predloga „nije realna“ jer ovaj samostalni i nezavisni državni organ, specijalizovan za sprečavanje korupcije u zemlji, „nema kapaciteta za to“.

    – Agencija nema mehanizme niti kapacitete da izvrši proveru kvaliteta i objektivnosti svakog pojedinačnog LAP-a, ali će snažno insistirati na odgovornom i transparentnom procesu usvajanja ovog dokumenta, kako bi konačnu reč o njihovom karakteru mogla dati zainteresovana javnost, civilno društvo, mediji i građani. Rezultat tog procesa treba da bude „LAP po meri jedinice lokalne samouprave“, ni manje od toga (jer to znači da JLS može i da treba, ali da ne želi da nešto sprovede), niti više od toga (jer to znači da propisano neće moći da bude sprovedeno, uprkos želji ili potrebi)- navodi se u konačnoj verziji Modela.

    Umesto detaljnog monitoringa ovog značajnog procesa, Model  LAP-a predviđa obavezu gradova i opština da Agenciji dostave formalne izveštaj o usvajanju LAP-a, koji će „sadržati sve potrebne informacije o toku usvajanja LAP-a“, dajući pri tom model izveštaja. Izveštaj o tome da li je poštovala Model pri donošenju LAP-a popunjavaju same jedinice lokalne samouprave. Model ne predviđa obavezu lokalnih samouprava da podnose bilo kakav izveštaj o procesu formiranja Tela za praćenje primene LAP-a. Takođe, Model ne predlaže bilo kakve mere u slučaju da se gradovi i opštine ogluše o ovakve obaveze, ili kada ih realizuju protivno tom dokumentu.

    Nezavisno antikorupcijsko telo bira komisija u kojoj su isključivo predstavnici lokalne samouprave, a njegovi članovi finansijeri SNS-a

    Više predstavnika nevladinog sektora je nakon donošenja Modela Agencije upozoravalo da je upravo nedostatak sistemskog praćenja usvajanja LAP-a i načina formiranja Tela za praćenje primene LAP-a, pa i nedostatak mera protiv jedinica lokalne samouprave ili odgovornih osoba u slučaju ignorisanja ove obaveze ili kršenja pravila u tom procesu, „slaba tačka“ Modela. Prema njihovim navodima, gradovi i opštine bukvalno „prepisuju“ rešenja u Modelu LAP-a, uprkos tome što taj dokument daje „minimalne standarde koji mogu da se odnose na sve jedinice lokalne samouprave“, preporučujući im da u izradi LAP-ova poštuju svoju „autentičnost i specifičnost“, jer  „svaki  LAP treba da bude autentičan i lokalno specifičan dokument.“

    Na tribini u Nišu, u julu prošle godine, predstavnici niškog LAF-a su između ostalog upozorili da su pojedini članovi niškog Radnog tima za izradu LAP-a koji dolaze iz lokalne samouprave pokušali da isposluju rešenja koja „odgovaraju lokalnoj vlasti, a snižavaju standarde u institucionalnoj borbi protiv korupcije“, a na kojima Model insistira. Sedam članova Radnog tima koje je kandidovao LAF su u martu prošle godine, zbog opstrukcije u izradi LAF-a od strane pojedinih pripadnika lokalne samouprave, podneli ostavke, a Niš do danas nije usvojio LAP. Ovaj grad je, inače, u Modelu LAP-a istaknut kao pozitivan primer, a „praksa i iskustvo LAF-a Niš“ navedeni su kao obrazac za „izbor, organizaciju i rad“ svih Tela za praćenje primene LAP-a u Srbiji.

    Predstavnici BIRODI-ja su na tribini upozorili da su i formiranje Tela za praćenje primene LAP-a pratili brojni problemi, od nesnalaženja lokalnih samouprava, preko nedovoljne zainteresovanosti građana da u takva tela uđu, do nedozvoljenih uticaja koji mogu ugroziti njegovu nezavisnost. Tako su, recimo, u Požarevcu u lokalno antikorupcijsko telo izabrani finansijeri SNS-a, što je suprotno duhu Modela Agencije, a u Kuršumliji su u Komisiji za izbor članova lokalnog antikorupcijskog tela svi bili iz lokalne samouprave, što Model zabranjuje. Jedan od članova te Komisije je, čak, fiktivni radnik opštinske uprave, koga “zaposleni ne znaju”, rečeno je.

    Uprkos ovakvim iskustvima „na terenu“, kao i obavezi iz Akcionog plana za Poglavlje 23 da Agencija donese Model LAP-a, u Nacrtu Zakona o sprečavanju korupcije se  ne pominje bilo kakva njena uloga u praćenju usvajanja LAP-ova i formiranja Tela za praćenje njegove primene. Istovremeno, jasno se navodi da Agencija „nadzire donošenje i sprovođenje“ planova integriteta- dokumenata na čiju se sličnost sa LAP-ovima predviđenim Modelom (ne)retko ukazivalo, te predviđa novčana kazna do 150.000 dinara za odgovornu osobu u organu javne vlasti ukoliko ona „ne dostavi Agenciji plan integriteta i izveštaj o sprovođenju plana integriteta“ ili „ne odredi ko će obavljati poslove koordinacije u vezi sa donošenjem, sprovođenjem i izveštavanjem o sprovođenju plana integriteta“.

    Samo četiri lokalne samouprave u Srbiji od ukupno 145 su i usvojile LAP i formirale antikorupcijsko telo

    I u poslednjem Izveštaju Saveta za sprovođenje Akcionog plana za Poglavlje 23, koji prati period do 1. jula 2018. godine,  navodi se da gradovi i opštine u značajnoj meri kasne sa sa usvajanjem LAP-ova i formiranjem Tela za praćenje primene LAP-a. Navodi se, takođe, da je Agencija evidentni nedostatak sistemskog monitoringa usvajanja LAP-ova i formiranja ovih antikorupcijskih tela nadomestila projektima kroz koje taj posao radi nevladin sektor, ali samo za manji broj gradova i opština. Savet za sprovođenje Akcionog plana za Poglavlje 23 osnovala je Vlada Srbije u decembru 2015.

    – Do 20. juna 2018. godine, Agencija za borbu protiv korupcije je primila izveštaje o procesu usvajanja LAP-ova i formiranja tela za njihovo praćenje od ukupno 115 jedinica lokalnih samouprava i Autonomne pokrajine Vojvodine. Prema podacima iz dostavljenih izveštaja, u periodu od početka aprila 2017. godine, kada je Agencija objavila Model LAP, do pomenutog datuma, ove planove usvojilo je ukupno 77 jedinica lokalne samouprave (53 odsto od ukupno 145 jedinica lokalne samouprave, bez teritorije Kosova i Metohije). Predlog nacrta Pokrajinskog antikorupcijskog plana objavljen je 18. aprila 2018. godine na internet stranici Pokrajinske vlade i o ovom dokumentu održana je javna rasprava- navodi se u Izveštaju Saveta.

    U njemu se navodi da je od 77 usvojenih planova, 70 izrađeno na osnovu Modela Agencije, a da  sedam ni po formi ni po sadržini ne odgovara Modelu. Ipak, devet jedinica lokalne samouprave je samo prekopiralo Model, a dve nisu dostavile dovoljno podataka za ocenu o tome da li je LAP urađen u skladu s Modelom. Preostalih 59 uglavnom je usklađeno s Modelom, uz veća ili manja odstupanja, ili u samom dokumentu ili u procesu izrade. Prilikom izrade nekih planova u radnim grupama za izradu LAP nije bilo predstavnika civilnog društva, a u nekim izveštajima o usvajanju LAP jedinice lokalne samouprave nije na odgovarajući način obrazloženo zbog čega neka mera nije preuzeta iz Modela, i slično, dodaje se u Izveštaju.

    – Četrnaest jedinica lokalne samouprave odredilo je telo koje će biti zaduženo za praćenje primene LAP, od kojih je četiri formirano uglavnom u skladu s Modelom Agencije. Tri su formirana uz odstupanja, a šest uz značajna odstupanja od Modela, dok za jedno telo nema dovoljno podataka za ocenu usklađenosti. Četiri jedinice lokalne samouprave su usvojile LAP i formirale telo za praćenje njegovog sprovođenja uglavnom u skladu s Modelom Agencije, čime su ispunile svoju obavezu iz Akcionog plana za Poglavlje 23- navodi se u Izveštaju.

    Zašto u nacrtu novog Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije nije predviđena obaveza usvajanja LAP-a?

    U najnovijoj analizi „Doprinos lokalnih samouprava ispunjavanju Akcionog plana za poglavlje 23 − studija slučaja lokalnih samouprava u južnoj Srbiji“, koju potpisuju Nacionalna koalicija za decentralizaciju i Mirko Popović, naglašava se da je Agencija za borbu protiv korupcije, kao nosilac ove aktivnosti, zakasnila sa ispunjavanjem svojih obaveza.

    Analiza je urađena na osnovu istraživanja u 15 gradova i opština u Nišavskom, Pirotskom i Topličkom upravnom okrugu, što je 10 odsto ukupnog broja od 145 jedinica lokalne samouprave u zemlji, tako da se njeni zaključci pre svega odnose na na stepen uspešnosti primene Akcionog plana na jugu Srbije. U okviru istraživanja su korišćeni i podaci Agencije za borbu protiv korupcije dobijeni iz izveštaja koje im, prema rešenju u Modelu, dostavljaju sve jedinice lokalne samouprave u Srbiji, koji se procentualno „podudaraju“ sa rezultatima na jugu zemlje, a analizirana su i strateška i normativna akta na centralnom nivou.

    foto: NKD

    U analizi se navodi da  je „sasvim mali broj aktera učestvovao u konsultacijama o Nacrtu Modela i dostavio svoje komentare“. Jedinice lokalne samouprave, kao akteri koji su direktno zainteresovani za sadržaj Modela, nisu uputile niti jedan komentar na Nacrt tokom javnog uvida. Na nizak nivo učešća javnosti mogli su da utiču i relativno kratki rokovi za sprovođenje javnog uvida, od samo 15 dana. Agencija za borbu protiv korupcije nije organizovala konsultacije van Beograda, iako bi takvi sastanci mogli da utiču na povećano učešće zainteresovane javnosti, ali i da pokrenu javnu debatu u lokalnim zajednicama o antikorupcijskim planovima.

    Gradovi i opštine imale su tek nešto više od dva meseca da sprovedu obimne aktivnosti vezane za pripremu, izradu, javnu raspravu i usvajanje LAP-a, što je „nedovoljno vreme za izradu kvalitetnog i primenljivog plana i uključivanje javnosti u taj posao“.

    – Iako su usvajanje lokalnih akcionih planova za borbu protiv korupcije i osnivanje radnih tela za praćenje njihovog sprovođenja utvrđeni ciljevima Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije, ova obaveza jedinica lokalne samouprave nije propisana (još uvek važećim) Zakonom o Agenciji za borbu protiv korupcije, inače najvažnijim zakonom u oblasti borbe protiv korupcije. Ni Nacrtom novog Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije nije predviđena obaveza jedinica lokalne samouprave da usvoje lokalne antikorupcijske planove. Na taj način je propuštena prilika da se obezbede snažniji pravni mehanizmi za sprovođenje ovih aktivnosti iz Akcionog plana za poglavlje 23. Usvajanje akcionih planova za borbu protiv korupcije u ovom trenutku ne predstavlja zakonsku obavezu jedinica lokalne samouprave, niti su utvrđene mere za sankcionisanje odgovornih organa ukoliko se ne ispune obaveze iz Akcionog plana-navodi se u ovoj analizi, uz ocenu da „vredi postaviti pitanje zašto u Nacrtu zakona nije predviđena obaveza usvajanja lokalnih antikorupcijskih planova“.

    U ovoj analizi se još navodi da kašnjenje u realizaciji ključnih aktivnosti iz Akcionog plana za Poglavlje 23 „nesumnjivo šalje signal akterima odgovornim za njegovu realizaciju na lokalnom nivou da ne postoji istinsko opredeljenje odgovornih institucija za sprovođenje aktivnosti iz Akcionog plana, kao i da odsustvo sprovođenja aktivnosti ne podrazumeva pozivanje na odgovornost“.

    – Nadležne institucije, odnosno Savet za sprovođenje Akcionog plana za poglavlje 23 i Agencija za borbu protiv korupcije, nisu dovoljno posvećene sprovođenju Akcionog plana i ne poseduju adekvatne mehanizme za prikupljanje i obradu podataka o napretku u sprovođenju Akcionog plana. Koordinacija između centralnog i lokalnog nivoa vlasti nije uspostavljena, kao ni mehanizam za utvrđivanje odgovornosti u slučaju neuspešne realizacije Akcionog plana- navodi se u analizi.

    U njoj se dodaje da ni jedinice lokalne samouprave „nisu dovoljno posvećene ispunjavanju obaveza iz Akcionog plana“ i da „ne poseduju adekvatne kapacitete za ispunjavanje obaveza iz ovog plana“.

    – Lokalne samouprave ne prepoznaju značaj lokalnih antikorupcijskih planova i pozitivne efekte uključivanja javnosti u borbu protiv korupcije- zaključuje se u analizi.


    PREPORUKE NACIONALNE KOALICIJE ZA DECENTRALIZACIJU U ANALIZI „DOPRINOS LOKALNIH SAMOUPRAVA ISPUNJAVANJU AKCIONOG PLANA ZA POGLAVLJE 23“

    • Preporuke za organe vlasti na centralnom nivou
    • Izmeniti Akcioni plan za poglavlje 23 u odnosu na aktivnost 2.2.10.37. i utvrditi nov, realističan rok za realizaciju aktivnosti.
    • Obezbediti adekvatnu podršku lokalnim samoupravama prilikom usvajanja antikorupcijskihplanova i njihovog sprovođenja kroz obuke, međuopštinske konsultacije, isticanje primera dobreprakse i aktivno uključivanje centralnih organa (pre svih nadležnog ministarstva i Agencije zaborbu protiv korupcije).
    • Agencija za borbu protiv korupcije bi, uz podršku Stalne konferencije gradova i opština,organizacija civilnog društva i gradova i opština koji su ostvarili dobre rezultate, trebalo da izradi i preporuči modele akata koji će obezbediti uspešan rad tela zaduženih za praćenje sprovođenja plana (poslovnik o radu komisije za izbor članova radnog tela za praćenje sprovođenja plana,poslovnik o radu radnog tela za praćenje sprovođenja plana i druge potrebne akte).
    • Nadležni odbor Narodne skupštine trebalo bi da, kroz konsultacije sa Pregovaračkom grupom zapoglavlje 23, Agencijom za borbu protiv korupcije, Savetom za borbu protiv korupcije, Stalnomkonferencijom gradova i opština i civilnim društvom, pripremi amandmane na Zakon osprečavanju korupcije kojim će biti utvrđena zakonska obaveza izrade lokalnih antikorupcijskihplanova i odgovarajuće nadležnosti Agencije za borbu protiv korupcije za nadzor nadsprovođenjem ove aktivnosti. Potrebno je utvrditi odgovornost svih organa vlasti prilikom izradei sprovođenja lokalnih antikorupcijskih planova.
    • U narednom budžetskom ciklusu trebalo bi obezbediti sredstva u budžetu Agencije za borbu protiv korupcije, i sistematizovati potreban broj radnih mesta za sprovođenje analize i izradu preporuka za unapređenje sprovođenja aktivnosti koje se odnose na antikorupcijske planove na lokalnom nivou. Agencija bi trebalo da analizira kvalitet procesa usvajanja lokalnih antikorupcijskih planova, posebno posmatrajući ga iz ugla transparentnosti i participacije, i da sačini mišljenje o dosadašnjem toku izrade lokalnih antikorupcijskih planova i preporuke za unapređenje kvaliteta procesa.Nalazi Agencije trebalo bi da budu predstavljeni jedinicama lokalne samouprave, organima vlasti na centralnom nivou, civilnom društvu i drugim zainteresovanim akterima. U skladu sa ovom preporukom, Agenciji za borbu protiv korupcije trebalo bi staviti na raspolaganje adekvatne resurse za pružanje podrške lokalnim samoupravama u efikasnom uspostavljanju radnih tela za praćenje sprovođenja lokalnih planova.
    • Agencija za borbu protiv korupcije trebalo bi da na svom veb-sajtu objavljuje mišljenja i izveštaje radnih tela za praćenje sprovođenja lokalnih planova ukoliko ovi dokumenti predstavljaju primere dobre prakse ili mogu da posluže kao vodič za postupanje radnih tela u drugim gradovima i opštinama.
    • Preporuke za jedinice lokalne samouprave
    • Lokalne samouprave koje nisu usvojile lokalne antikorupcijske planove trebalo bi da obezbede učešće javnosti u izradi planova i omoguće da u radnoj grupi za izradu plana učestvuju predstavnici zainteresovane javnosti.
    • Ukoliko se jedinice lokalne samouprave tokom javne rasprave o nacrtu lokalnog antikorupcijskog plana suoče sa nedovoljnim učešćem zainteresovane javnosti, trebalo bi ponoviti javnu raspravu.
    • Rokovi za sprovođenje javne rasprave trebalo bi da omoguće učešće javnosti. Pokazalo se da je rok od sedam dana veoma kratak, te javna rasprava o nacrtu plana ne bi trebalo da traje kraće od 15 radnih dana.
    • Prilikom utvrđivanja mera za prevenciju korupcije u lokalnim antikorupcijskim planovima, radna grupa trebalo bi da organizuje konsultacije sa akterima (civilnim društvom, javnim preduzećima, pravosudnim institucijama, medijima, privredom, drugim organizacijama i ustanovama) koji su posebno zainteresovani za određena pitanja i koji bi svojim znanjem i iskustvom mogli da doprinesu kvalitetu dokumenta. Ove konsultacije trebalo bi organizovati tokom izrade plana i pre zakazivanja obavezne javne rasprave.
    • Lokalne samouprave koje su usvojile planove u najkraćem roku trebalo bi da formiraju radna telaza praćenje sprovođenja plana tako da se radnim telima omogući praćenje sprovođenja aktivnostiutvrđenih planom.
    • Lokalne samouprave trebalo bi da iskoriste sve zakonom dozvoljene mogućnosti za uspostavljanjemeđuopštinske saradnje prilikom izrade i sprovođenja lokalnih antikorupcijskih planova, ukolikotakva saradnja doprinosi kvalitetu procesa izrade i sprovođenju antikorupcijskih planova. Ovapreporuka odnosi se na formiranje zajedničkih međuopštinskih radnih tela za izradu ili praćenjesprovođenja plana, utvrđivanje zajedničke nadležnosti opštinskih organa, sprovođenjezajedničkog konkursa za imenovanje članova radnih tela, sprovođenje javne rasprave i sl. Lokalnesamouprave koje su geografski, ekonomski i na drugi način povezane, i imaju slične probleme uborbi protiv korupcije, trebalo bi da razmotre mogućnost izrade zajedničkog antikorupcijskogplana i imenovanja zajedničkih organa i tela za njihovo sprovođenje. Izmenama Zakona o lokalnojsamoupravi jedinicama lokalne samouprave101 proširene su mogućnosti za uspostavljanjezajedničkih organa i službi i na taj način su ohrabrene da zajednički rešavaju probleme i doprinoseostvarenju javnog interesa.
    • U radnoj grupi za izradu planova ili radnim telima za praćenje sprovođenja plana ne bi trebalo dase nalaze lica, a posebno funkcioneri ili službenici lokalne samouprave, koji nose rizik„antikorupcijskog deficita“, odnosno lica za koje je Agencija za borbu protiv korupcije izradilapreporuku za smenu sa funkcije ili vodila postupak zbog sumnje na zloupotrebu službenogpoložaja ili na drugi način ukazala da postoji rizično ponašanje. Takođe, antikorupcijski deficitpojavljuje se i kod onih čije je postupanje bilo predmet rada pravosudnih organa. Bez obzira naishod postupaka ili postojanje pravosnažnih presuda, učešće ovih lica moglo bi da naruši integritettoka izrade planova.
    • Lokalne samouprave trebalo bi da na posebnoj veb-stranici, i vidljivim označavanjem na naslovnojstrani, objave lokalni antikorupcijski plan, izveštaj o izradi plana i sve akte i usvojene odluke, ili čijeje usvajanje u toku, u procesu sprovođenja plana. Takođe, na ovoj veb-stranici trebalo bi da buduobjavljena mišljenja, preporuke i izveštaji radnog tela zaduženog za praćenje sprovođenja plana.

    (Tekst je realizovan u okviru projekta „Gradovi i opštine u Srbiji protiv korupcije“ koji je sufinansiralo Ministarstvo kulture i informisanja)

    POSTAVI KOMENTAR

    молимо унесите свој коментар!
    овдје унесите своје име

    Slični tekstovi