• U prvoj polovini ove godine, inspektori rada pri Nišavskom upravnom okrugu su u 500 obavljenih nadzora zatekli 100 osoba koje su radile „na crno“, saopštila je Milica Kitanović Ljujić, načelnica Odeljenja inspekcije rada pri okrugu
  • Prijave za rad „na crno“ dobijene su od samih zaposlenih koji zbog toga nisu ostali bez posla, rekla je ona
  • Situacija u pogledu rada „na crno“ je, međutim, znatno teža, pošto je, prema pisanju medija, koji se pozivaju na podatke Ministarstva rada, svaki treći radnik u Srbiji zaposlen na ovaj način
  • Poseban problem je što je rad „na crno“ najčešći uzrok smrti na radu
foto: Sajt ministarstva zdravlja

Od januara do juna ove godine na teritoriji Nišavskog upravnog okruga otkriveno je 100 zaposlenih koji su radili „na crno“, saopštila je Milica Kitanović Ljujić, načelnica Odeljenja inspekcije rada pri ovom okrugu.

Ona je kazala novinarima da su inspektori u prvoj polovini ove godine izvršili 500 nadzora i zatekli 100 osoba koje su radile bez ugovora o radu.

Kontrole su obavljene u okviru projekta  „Reci ne radu na crno“ Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

– Sproveli smo 500 nadzora, ali su prijave potekle od samih zaposlenih koji su radili „na crno“, što je dobro. Takođe, dobro je i što niko od radnika koji su prijavili ovakav rad nije ostao bez posla- rekla je ona novinarima.

Ona je kazala da rad „na crno“ u praksi najviše prijavljuju roditelji kako bi zaštitili decu, ali da sada sve češće takav rad prijavljuju i sami zaposleni.

Kitanović Ljujić  je dodala da ohrabruje i to što je ove godine, prema raspoloživim podacima, broj radnika „na crno“ manji za 20 odsto.

Prema njenom mišljenju, tome su doprinele i izmene i dopune Zakona o radu, usvojene krajem prošle godine, kojima je propisano da poslodavac mora zaključiti ugovor o radu sa zaposlenim i drugim radno angažovanim licem pre njihovog stupanja na rad.

Na ovaj način se poslodavci podstiču, pa i primoravaju da zaključe ugovore i „prijave“ zaposlene na socijalno osiguranje, pa da ih tek nakon toga uključe u radni proces.

Poslodavac sa svojstvom pravnog lica koji zaposlenom „ne preda primerak ugovora o radu u skladu sa odredbama ovog zakona“ kazniće se novčanom kaznom od 400.000 do 1.000.000 dinara.

Ipak, realna situacija u pogledu rada „na crno“ ni izdaleka nije povoljna kako bi se moglo zaključiti iz najnovijeg  nadzora inspekcije rada u Nišavskom okrugu.

Mediji su ovih dana objavili, pozivajući se na podatke Ministarstva rada, da u Srbiji čak trećina zaposlenih radi „na crno”, što znači da svaki treći radnik nema pravo na penziju, zdravstvenu zaštitu, plaćeno bolovanje ili godišnji odmor, niti može da podigne kredit.

Još je gore što je takav rad najčešći uzrok smrti na radu. Od 39 poginulih radnika na radnom mestu u 2017. godini, 30 odsto je radilo „na crno”.

Rad „na crno“ najrasprostranjeniji je u građevinarstvu.

U 2017. inspekcija rada je u 53.424 nadzora otkrila 22.411 radnika koji su radili „na crno”, što je 2.939 više negu u 2016. godini, a od tog broja je 21.171 zasnovao stalni radni odnos. Otkriveno je i 769 neregistrovanih firmi, u kojima su inspektori zatekli 1.183 radnika „na crno”.

Prema zvaničnim podacima, teritoriju Srbije pokriva 260 inspektora rada, što nije dovoljno.


ZBOG KRŠENJA ZAKONA O RADU POSLODAVCI NA TERITORIJI NIŠAVSKOG OKRUGA PLATILI 6,5 MILIONA DINARA

Milica Kitanović Ljujić je kazala da su poslodavci sa teritorije Nišavskog upravnog okruga u prvoj polovini ove godine platili prekršajne kazne u iznosu od oko 6,5 miliona dinara zbog kršenja Zakona o radu.

Ona je precizirala da je uglavnom reč o prekršajnim postupcima koji su pokrenuti u toku prošle godine.

Komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here